Kombinovanje piva i hrane
petak, 02 april 2010 12:55
Pivo se smatra jednim od najstarijih alkoholnih pića u povijesti.
Smatra se da su prva piva koja su rađena od ječma i pšenice proizveli Babilonci još u vrijeme 7000 g pr.n.e.. Od njih je proizvodnja piva krenula u Egipat i Perziju, gdje se pivo pripravljalo od žitarica, ali bez dodatka hmelja sa kojim i dolazi gorak okus piva. Tadašnja piva bila su kisela i u današnje vrijeme bismo ih posluživali uz sasvim drugačiju vrstu hrane u odnosu na današnje običaje. U svrhu poboljšanja arome i kako bi oplemenili pivo, dodavali su razne ekstrakte biljaka poput pelina.
Tekuća hrana
Pivo se smatra «hranjivom namirnicom» jer svojim sastavom i nutritivnom vrijednošću može pridonijeti zadovoljavanju dnevnih potreba na određenim nutrijentima. Od vitamina su u pivu najviše zastupljeni vitamini B skupine, a od minerala magnezij, kalcij i silicij. Ipak glavni dio piva je voda u kojoj se nalaze otopljeni spomenuti nutrijenti, ali i fitokemikalije poput fenolnih spojeva. Nerijetko se čuje izreka «pivo za žeđ» i mnogi dio svojih dnevnih potreba za tekućinom zadovoljavaju pivom, ipak treba paziti da se pritom ne unese previsoka količina alkohola koje pivo sadrži.
Podjela piva
Postoji nekoliko podjela piva, a možda najznačajnije je prema vrsti slada i kvasca i prema količini alkohola.
O vrsti piva, ovisi i udio alkohola (etanola) u njemu, a količina nastalnog alkohola ovisna je o načinu izrade piva koji uključuje stupanj vrenja komine (slada). Uspoređujući sa vinom, piva sadže oko 2 puta manju količinu alkohola, i vrijednosti alkohola standardnih piva kreću se 3,5 do 5,5%. Ipak postoje i tzv. bezalkoholna piva koja sadrže alkohol u postotku od 0,5, zatim lagana piva sa postotkom alkohola manjim od 3,5, jaka piva koja sadrže alkohol u količini više od 5,5% te ječmena vina sa udjelom alkohola u količini poput vina, većim od 10% alkohola. Alkohol iz piva se relativno sporije apsorbira u odnosu na vino, a tome je razlog niža koncentracija alkohola i prisutnost neprevrelog ekstrakta koji resorpciju u želucu nešto usporava.
Prema vrsti razlikuju se piva s obzirom na vrstu kvasca koji se koristi za vrenje. Kvasac Saccharomyces uvarum koji radi hladna vrenja na temperaturama od 6 do 8 °C i daje lager piva, odnosno piva donjeg vrenja. Takva piva kada se toče u čašu imaju trajniju pjenu, punog su okusa zbog relativno velikog udjela nepreverelog ekstrakta, izražene su gorčine i arome po hmelju. Kod piva gornjeg vrenja, ale piva, koristi se kvasac Sacharomyces cerevisiae gdje vrenje započinje pri 10°C i završava na 25 °C (toplo vrenje). Takva piva piju se na višim temperaturama, laganijeg su okusa i tečnije za pijenje. Aleovi se dalje dijele s obzirom na kvalitetu vode, slada, koncentraciju alkohola, boju, gorčinu. Afričko pivo proizvodi se od prosenog slada, a kvasac koji radi vrenje je Schizomyces pombe gdje se vrenje odvija na višim temperaturama od 30 do 40 °C. Također postoje i piva čije vrenje uzrokuju „divlji kvasci“ koji nisu posebno izdvajani i selekcionirani već u sladovinu dospijevaju iz zraka, sa zidova posuda. Na taj način proizvode se i određena voćna piva u koja se dodaju ekstrakti maline, trešnje.
Tekuća hrana
Pivo se smatra «hranjivom namirnicom» jer svojim sastavom i nutritivnom vrijednošću može pridonijeti zadovoljavanju dnevnih potreba na određenim nutrijentima. Od vitamina su u pivu najviše zastupljeni vitamini B skupine, a od minerala magnezij, kalcij i silicij. Ipak glavni dio piva je voda u kojoj se nalaze otopljeni spomenuti nutrijenti, ali i fitokemikalije poput fenolnih spojeva. Nerijetko se čuje izreka «pivo za žeđ» i mnogi dio svojih dnevnih potreba za tekućinom zadovoljavaju pivom, ipak treba paziti da se pritom ne unese previsoka količina alkohola koje pivo sadrži.
Podjela piva
Postoji nekoliko podjela piva, a možda najznačajnije je prema vrsti slada i kvasca i prema količini alkohola.
O vrsti piva, ovisi i udio alkohola (etanola) u njemu, a količina nastalnog alkohola ovisna je o načinu izrade piva koji uključuje stupanj vrenja komine (slada). Uspoređujući sa vinom, piva sadže oko 2 puta manju količinu alkohola, i vrijednosti alkohola standardnih piva kreću se 3,5 do 5,5%. Ipak postoje i tzv. bezalkoholna piva koja sadrže alkohol u postotku od 0,5, zatim lagana piva sa postotkom alkohola manjim od 3,5, jaka piva koja sadrže alkohol u količini više od 5,5% te ječmena vina sa udjelom alkohola u količini poput vina, većim od 10% alkohola. Alkohol iz piva se relativno sporije apsorbira u odnosu na vino, a tome je razlog niža koncentracija alkohola i prisutnost neprevrelog ekstrakta koji resorpciju u želucu nešto usporava.
Prema vrsti razlikuju se piva s obzirom na vrstu kvasca koji se koristi za vrenje. Kvasac Saccharomyces uvarum koji radi hladna vrenja na temperaturama od 6 do 8 °C i daje lager piva, odnosno piva donjeg vrenja. Takva piva kada se toče u čašu imaju trajniju pjenu, punog su okusa zbog relativno velikog udjela nepreverelog ekstrakta, izražene su gorčine i arome po hmelju. Kod piva gornjeg vrenja, ale piva, koristi se kvasac Sacharomyces cerevisiae gdje vrenje započinje pri 10°C i završava na 25 °C (toplo vrenje). Takva piva piju se na višim temperaturama, laganijeg su okusa i tečnije za pijenje. Aleovi se dalje dijele s obzirom na kvalitetu vode, slada, koncentraciju alkohola, boju, gorčinu. Afričko pivo proizvodi se od prosenog slada, a kvasac koji radi vrenje je Schizomyces pombe gdje se vrenje odvija na višim temperaturama od 30 do 40 °C. Također postoje i piva čije vrenje uzrokuju „divlji kvasci“ koji nisu posebno izdvajani i selekcionirani već u sladovinu dospijevaju iz zraka, sa zidova posuda. Na taj način proizvode se i određena voćna piva u koja se dodaju ekstrakti maline, trešnje.
Glavna sirovina u procesu dobivanja piva je slad žitarica. Većina piva se proizvode od ječmenog slada. Zamjenom najmanje 50% ječmenog slada sa pšeničnim dobiva se pšenično ili tzv. „bijelo pivo“ koje je bljeđe boje, a hladno ima mliječno bijelu boju. Postoje i piva od raženog slada i već spomenuto pivo od prosenog slada.
Okusom razlikujemo prvenstveno gorka i kisela piva, dok govoreći o nijansama okusa postoji čitav niz podvrsta kao što su piva sa okusom čokolade ili karamela ili pak sa okusom voća. Ipak bazični gorkast okus prati sve druge kombinacije okusa i boja piva. Također prema boji razlikuju se svjetla piva, žuta, smeđa, crvena i crna piva koja se prema boji, ali i okus, kombiniraju sa određenom hranom.
Okusom razlikujemo prvenstveno gorka i kisela piva, dok govoreći o nijansama okusa postoji čitav niz podvrsta kao što su piva sa okusom čokolade ili karamela ili pak sa okusom voća. Ipak bazični gorkast okus prati sve druge kombinacije okusa i boja piva. Također prema boji razlikuju se svjetla piva, žuta, smeđa, crvena i crna piva koja se prema boji, ali i okus, kombiniraju sa određenom hranom.
Prava temperatura z potpuni doživljaj
Za najveći užitak konzumiranja piva potrebno je zadovoljiti više parametara. Pivokusci nerijetko vode računa o temperaturi piva prilikom konzumacije. Svako pivo, s obzirom na svojstva, prisutnost hlapivih aroma, brzinu kojom se neko pivo ispija, zavisno dali je servirano uz jelo, ili kao aperitiv, sadrži zakonitosti pomoću kojih se ta svojstva najbolje ističu. Temperatura piva, hrana uz koju ili prije koje se neko pivo konzumira, te različiti oblici čaša igraju ključnu ulogu u kreiranju vrhunskog užitka. Ovisno o vrsti piva i specifičnim dodanim sastojcima, određene su temperature na kojima pivo daje nabolju kvalitetu i na kojima proizvođači preporučuju konzumaciju njihovih piva. Temperatura piva utječe na njegov okus, i čim je pivo hladnije manje je izražen njegov okus i miris koji kreiraju organoleptičke kvalitete piva i razlikuju ga među ljubiteljima. Također hladnija piva direktno utječu i na receptore u ustima i nosu kojma slabe njihovu osjetljivost na okus i miris. Piva donjeg vrenja (lageri) piju se na temperaturi od 5 do 9 °C, dok se piva gornjeg vrenja (aleovi) piju na nešto višim teperaturama od 7 do 11°C, a stari aleovi na sobnoj temperaturi. Oblik čaše, koji je najčešće krigla sa debelim staklom kako bi držala temperaturu ili pak čaša na stalku za koji držimo pivu, također se smatraju bitnima. Dužina drške stalka utječe na kontakt ruke, dlana sa čašom i time na prijenos topline. U odnosu na to koliko se brzo koje pivo preporuča ispijati i koja mu je namjena, i dužina drške je drugačija, jer ako čašu treba dugo držati, treba paziti da se pivo ne ugrije previše, a to se postiže dužim stalkom.
Pivo se oduvijek kombiniralalo sa hranom, konzumiralo se kao aperitiv i priređivalo probavni sustav lučenjem enzima, na hranu koja se konzumira. Ipak treba spomenuti da određene vrste piva poput ječmenog, koje se naziva i «ječmeno vino», imaju postotak alkohola iznad 10 % pa se upotrebljavaju kao digestiv nakon ili za vrijeme jela.
Kombiniranje piva i hrane danas je već umjetnost, u kojoj se razmatraju boje, okusi, temperature konzumiranja, količina alkohola i arome, i naravno prigoda u kojoj se konzumiraju određena piva.
Piva se kombiniraju sa gotovo svom hranom, uz predjela i male zalogaje, mesna jela, ribe, raznovrsne sireve, gorkaste deserte. Piva općenito se dobro slažu sa ukiseljenom povrćem poput krastavaca i paprika, pečenim kobasama, ljućim meksičkim jelima, jelima sa roštilja i sa dimljenom okusom hrane. Gorka jela, poput šparoga, salata od radića, plemenitih sireva dobro se slažu sa gorkim okusom piva.
Za najveći užitak konzumiranja piva potrebno je zadovoljiti više parametara. Pivokusci nerijetko vode računa o temperaturi piva prilikom konzumacije. Svako pivo, s obzirom na svojstva, prisutnost hlapivih aroma, brzinu kojom se neko pivo ispija, zavisno dali je servirano uz jelo, ili kao aperitiv, sadrži zakonitosti pomoću kojih se ta svojstva najbolje ističu. Temperatura piva, hrana uz koju ili prije koje se neko pivo konzumira, te različiti oblici čaša igraju ključnu ulogu u kreiranju vrhunskog užitka. Ovisno o vrsti piva i specifičnim dodanim sastojcima, određene su temperature na kojima pivo daje nabolju kvalitetu i na kojima proizvođači preporučuju konzumaciju njihovih piva. Temperatura piva utječe na njegov okus, i čim je pivo hladnije manje je izražen njegov okus i miris koji kreiraju organoleptičke kvalitete piva i razlikuju ga među ljubiteljima. Također hladnija piva direktno utječu i na receptore u ustima i nosu kojma slabe njihovu osjetljivost na okus i miris. Piva donjeg vrenja (lageri) piju se na temperaturi od 5 do 9 °C, dok se piva gornjeg vrenja (aleovi) piju na nešto višim teperaturama od 7 do 11°C, a stari aleovi na sobnoj temperaturi. Oblik čaše, koji je najčešće krigla sa debelim staklom kako bi držala temperaturu ili pak čaša na stalku za koji držimo pivu, također se smatraju bitnima. Dužina drške stalka utječe na kontakt ruke, dlana sa čašom i time na prijenos topline. U odnosu na to koliko se brzo koje pivo preporuča ispijati i koja mu je namjena, i dužina drške je drugačija, jer ako čašu treba dugo držati, treba paziti da se pivo ne ugrije previše, a to se postiže dužim stalkom.
Pivo se oduvijek kombiniralalo sa hranom, konzumiralo se kao aperitiv i priređivalo probavni sustav lučenjem enzima, na hranu koja se konzumira. Ipak treba spomenuti da određene vrste piva poput ječmenog, koje se naziva i «ječmeno vino», imaju postotak alkohola iznad 10 % pa se upotrebljavaju kao digestiv nakon ili za vrijeme jela.
Kombiniranje piva i hrane danas je već umjetnost, u kojoj se razmatraju boje, okusi, temperature konzumiranja, količina alkohola i arome, i naravno prigoda u kojoj se konzumiraju određena piva.
Piva se kombiniraju sa gotovo svom hranom, uz predjela i male zalogaje, mesna jela, ribe, raznovrsne sireve, gorkaste deserte. Piva općenito se dobro slažu sa ukiseljenom povrćem poput krastavaca i paprika, pečenim kobasama, ljućim meksičkim jelima, jelima sa roštilja i sa dimljenom okusom hrane. Gorka jela, poput šparoga, salata od radića, plemenitih sireva dobro se slažu sa gorkim okusom piva.
Ipak ne treba zaboraviti da i suprotnost okusa daje čaroliju pa se slatka jela, deserti koji imaju gorku notu, poput čokoladnih slastica, dobro slažu sa crnim pivima čiji okus podsjeća na tamnu čokoladu. Riba se dobro slaže sa visokoprevrelim pivom koje pojačava okus rube i daju osjećaj svježine. Uz mesa piletine, junetine i svinjetine mogu se piti lager piva, a prednost se daje pivima s izraženim sladnim okusom koja su nešto manje prevrela. U našim krajevima se uz ribu uglavnom serviraju vina, dok se u sjevernoj Europi često piju gorča piva. Uz plodove mora, školjke i rakove dobro se slažu tamna piva, jačeg okusa. Uz sireve je preporuka da se kombiniraju piva čije se kiseline slažu sa kiselinama sireva, a uz zrele sireve posebno dobro pristaju jaka piva.
Piva donjeg vrenja – lager piva
Svijetlo lager pivo je gorko i arome po hmelju često konzumirano na sportskim utakmicama i u vlastitim domovima, da doživljaj navijanja i gledanja sporta bude potpuniji. Uz tu prigodu i pivo preporučaju se grickalice i jednostavna jela od mesa, poput ćevapa ili pak namazi na kruhu, koja ne traže punu pažnju, već se mogu jesti uz neku drugu aktivnost i s nogu.
Kao grickalica: Slani prutići sa sirom i sezamom Slani prutići sa komadićima mljevene šunke i sirom
Jela: Ćevapi u somunu sa pečenim lukom i rajčicom Kajmak sa kukuruznim kruhom i pečenom paprikom
Sezam i kajmak su lagano gorkog okusa i dobro se slažu sa gorčinom lager piva, a lagano kiseli i aromatičan okus rajčice u ćevapima u somuni, dodatno naglašava okus piva.
Svijetlo lager bezalkoholno pivo, pivskog okusa, lagano gorko, pogodno za sport, treninge, putovanja, vege ekipu. Također se preporuča uz jela koja se jedu s nogu „food to go“ kao što su sendvić, salate od tjestenina i žitarica, te energetske štangice prije i za vrijeme fizičkih napora.
Sendvič: Od raženog kruha, sa salamom od purećih prsa, mliječnog namaza sa paprikom, crvenog i zelenog radić koji dodatno daje gorkast okus i sendvić čini skladnim sa pivom.
Salata od tunjevine: Tjestenina sa tunjevinom, kukuruz, kiseli krastavci,svježa crvena i zelena paprika, origano, sol, suncokretovo ulje.
Za vege ekipu prijedlog je salata od slanutka i raznog povrća sa tjesteninom: Integralna tjestenina, kuhan slanutak, naribana mrkva, tikvice na kockice, radić – crveni i zeleni, mješavina suncokretovog i bučinog ulja, sol, malo kikirikija
Energetske štangice koje mogu biti kupovne ili „home made“. Kućna izvedba energetskih štangica sastoji se od: sušenog voća (marelice, grožđice) u biskvitu od raženog brašna, pšeničnog tip 850 i zobenih pahuljica, smeđeg šećera.
Piva gornje vrenja – ale piva, praznijeg okusa, a su neke vrste slične vinu. Prijedlog su lagana jela , jela sa mediteranskim začinima i gorkastim maslinovim uljem, jaki slani sirevi, te uz crna piva posebno odgovaraju slastice sa okusom karamele ili čokolade koje upotpunjuju izvorni okus crnih piva. Također bučino ulje, koje je lagao gorkog okusa i tamne boje dobro odgovara tamnijim vrstama lager piva.
Šopska salata: feta sir, svježe rajčice, svježi krastavci, svježa paprika, maslinovo ulje
Crna piva
Snack: bruskete (na suhoj tavi popržene šnite kruha) sa sirnim namazon (sa mljevenim bučinim sjemenkama, bučinim uljem, sol)
Jelo: Kobase uz gril povrće – tivice, patliđane i luk. Luk koji je u svježem obliku ljut, kada se ispeče postaje slatkast i lagano gorkog okusa koji se dobro slaže sa crnim lager pivom.
Slastice: uz crna piva dobru idu slastice koje podižu okus samog piva, okus čokolade ili karamela
Uz crna piva sa karamelnim okusom
Biskvit sa prženim karameliziranim bademima i preljevom od bijele čokolade.
Uz crna piva sa čokoladnim okusom preporuka su čokoladni deserti kao što je schwarzwald torta, muffinsi od crne čokolade ili pak mramorni kolač koji je smjesa bijelog i čokoladnog biskvit, koja se paralelno lijeva u kalup.
Jaka piva, piva koja imaju više od 5,5% alkohola odgovaraju uz slana i slatka jela gdje svojim punijim okusom daju posebnu notu jelu.
Zapečene palačinke, slane sa svježim sirom i šunkom, vlascem, vrhnjem i soli, i slatke sa svježim kravljim sirom, grožđicama, šećerom, slatkim vrhnjem.
Bijelo pivo, uz ječmeni slad sadrži i oko 50 % pšeničnog slada, laganijeg je okusa i dobro se slaže sa ljutim okusima u jelu.
Snack: Beskvasni pšenični kruh, kuhane kobase, kozji sir, umak od hrena
Punjene tortilje sa piletinom , grahom , kukuruzom, tikvicama uz dodatak chili umaka, umaka od rajčice i vrhnja.
Ječmeno vino, su piva sa više od 10% alkohola i poslužuje se kao desertna pića uz jela koja ima imaju slijed, na svečanim večerama i slavljima.
Prijedlog takvog menija je:
Juha od brokule sa preljevom od kiselog vrhnja,
Predjelo: namaz od crvenog luka, šećera i piva (crveni luk, 2 kom, pirjati dok potpuno ne omekša, dodavati malo ječmenog piva (1/2 dl) i vode ako je potrebno, kada je omekšao dodati šećer (1 žlica) i miješati dok se ne dobije homogena smjesa za namaz. Poslužiti sa kukuruznim kruhom. Glavno jelo: Umak od divljači i knedle od kruha
Dobar tek!
Irena Švenda
Gastro.hr
Svijetlo lager pivo je gorko i arome po hmelju često konzumirano na sportskim utakmicama i u vlastitim domovima, da doživljaj navijanja i gledanja sporta bude potpuniji. Uz tu prigodu i pivo preporučaju se grickalice i jednostavna jela od mesa, poput ćevapa ili pak namazi na kruhu, koja ne traže punu pažnju, već se mogu jesti uz neku drugu aktivnost i s nogu.
Kao grickalica: Slani prutići sa sirom i sezamom Slani prutići sa komadićima mljevene šunke i sirom
Jela: Ćevapi u somunu sa pečenim lukom i rajčicom Kajmak sa kukuruznim kruhom i pečenom paprikom
Sezam i kajmak su lagano gorkog okusa i dobro se slažu sa gorčinom lager piva, a lagano kiseli i aromatičan okus rajčice u ćevapima u somuni, dodatno naglašava okus piva.
Svijetlo lager bezalkoholno pivo, pivskog okusa, lagano gorko, pogodno za sport, treninge, putovanja, vege ekipu. Također se preporuča uz jela koja se jedu s nogu „food to go“ kao što su sendvić, salate od tjestenina i žitarica, te energetske štangice prije i za vrijeme fizičkih napora.
Sendvič: Od raženog kruha, sa salamom od purećih prsa, mliječnog namaza sa paprikom, crvenog i zelenog radić koji dodatno daje gorkast okus i sendvić čini skladnim sa pivom.
Salata od tunjevine: Tjestenina sa tunjevinom, kukuruz, kiseli krastavci,svježa crvena i zelena paprika, origano, sol, suncokretovo ulje.
Za vege ekipu prijedlog je salata od slanutka i raznog povrća sa tjesteninom: Integralna tjestenina, kuhan slanutak, naribana mrkva, tikvice na kockice, radić – crveni i zeleni, mješavina suncokretovog i bučinog ulja, sol, malo kikirikija
Energetske štangice koje mogu biti kupovne ili „home made“. Kućna izvedba energetskih štangica sastoji se od: sušenog voća (marelice, grožđice) u biskvitu od raženog brašna, pšeničnog tip 850 i zobenih pahuljica, smeđeg šećera.
Piva gornje vrenja – ale piva, praznijeg okusa, a su neke vrste slične vinu. Prijedlog su lagana jela , jela sa mediteranskim začinima i gorkastim maslinovim uljem, jaki slani sirevi, te uz crna piva posebno odgovaraju slastice sa okusom karamele ili čokolade koje upotpunjuju izvorni okus crnih piva. Također bučino ulje, koje je lagao gorkog okusa i tamne boje dobro odgovara tamnijim vrstama lager piva.
Šopska salata: feta sir, svježe rajčice, svježi krastavci, svježa paprika, maslinovo ulje
Crna piva
Snack: bruskete (na suhoj tavi popržene šnite kruha) sa sirnim namazon (sa mljevenim bučinim sjemenkama, bučinim uljem, sol)
Jelo: Kobase uz gril povrće – tivice, patliđane i luk. Luk koji je u svježem obliku ljut, kada se ispeče postaje slatkast i lagano gorkog okusa koji se dobro slaže sa crnim lager pivom.
Slastice: uz crna piva dobru idu slastice koje podižu okus samog piva, okus čokolade ili karamela
Uz crna piva sa karamelnim okusom
Biskvit sa prženim karameliziranim bademima i preljevom od bijele čokolade.
Uz crna piva sa čokoladnim okusom preporuka su čokoladni deserti kao što je schwarzwald torta, muffinsi od crne čokolade ili pak mramorni kolač koji je smjesa bijelog i čokoladnog biskvit, koja se paralelno lijeva u kalup.
Jaka piva, piva koja imaju više od 5,5% alkohola odgovaraju uz slana i slatka jela gdje svojim punijim okusom daju posebnu notu jelu.
Zapečene palačinke, slane sa svježim sirom i šunkom, vlascem, vrhnjem i soli, i slatke sa svježim kravljim sirom, grožđicama, šećerom, slatkim vrhnjem.
Bijelo pivo, uz ječmeni slad sadrži i oko 50 % pšeničnog slada, laganijeg je okusa i dobro se slaže sa ljutim okusima u jelu.
Snack: Beskvasni pšenični kruh, kuhane kobase, kozji sir, umak od hrena
Punjene tortilje sa piletinom , grahom , kukuruzom, tikvicama uz dodatak chili umaka, umaka od rajčice i vrhnja.
Ječmeno vino, su piva sa više od 10% alkohola i poslužuje se kao desertna pića uz jela koja ima imaju slijed, na svečanim večerama i slavljima.
Prijedlog takvog menija je:
Juha od brokule sa preljevom od kiselog vrhnja,
Predjelo: namaz od crvenog luka, šećera i piva (crveni luk, 2 kom, pirjati dok potpuno ne omekša, dodavati malo ječmenog piva (1/2 dl) i vode ako je potrebno, kada je omekšao dodati šećer (1 žlica) i miješati dok se ne dobije homogena smjesa za namaz. Poslužiti sa kukuruznim kruhom. Glavno jelo: Umak od divljači i knedle od kruha
Dobar tek!
Irena Švenda
Gastro.hr
