nedelja, maj 20, 2012
   
Tekst

Slatko a zdravo

SLATKO, A ZDRAVO

Unesite u prehranu kvalitetan šećer
U razvijenim zemljama količina konzumiranog šećera po osobi iznosi 60 kilograma godišnje. Većina ljudi će reći: 'Ja ne jedem puno šećera, samo u kavi ili kada se zaželim nečeg slatkog', ali prava istina je da je lista namirnica u kojima se on nalazi gotovo beskonačna. Stoga nije ni čudo da nam prijeti globalna epidemija dijabetesa, na koju upozorava Svjetska zdravstvena organizacija

Bijeli šećer se nalazi u svim gaziranim napicima, sokovima, keksima i drugim slatkišima, konzerviranoj hrani, kruhu, pivu, cigaretama, majonezi, kečapu, dimljenoj šunki, suhomesnatim proizvodima, gotovim juhama, čipsu od krumpira, instant čajevima, instant kavi. itd. Sve je više proizvoda u kojima je šećer glavni ili sporedni sastojak.
Postoje mnoge vrste šećera, kao što su saharoza (iz šećerne repe i trske), fruktoza ili voćni šećer i laktoza ili mliječni šećer, a naziv šećer koristi se i za glukozu, odnosno šećer u krvi. Sve vrste šećera dijele se na jednostavne i složene šećere. Jednostavni šećeri ili jednostavni ugljikohidrati dijele se na monosaharide (fruktoza i glukoza) i disaharide (saharoza i laktoza). Složeni šećeri se još nazivaju polisaharidima, a nalaze se u žitaricama, mahunarkama i povrću.

Malo tko razmišlja o tome je li ovisan o šećeru, a većina ljudi će odlučno odbiti pretpostavku da im je šećer porok. Međutim, jednostavan eksperiment može dokazati suprotno: stavite li malu količinu šećera na jezik, osjetit ćete njegovu slatkoću, no treći ili četvrti put nećete više osjetiti slatki okus.
Neki šećeri su neophodni za naš organizam - primjerice polisaharidi kojih najviše ima u škrobu i laktoza koja osigurava visoku nutritivno-energetsku vrijednost - dok je saharoza ili stolni šećer doista opasna namirnica u bilo kojem obliku. Najbolje je upotrebu tog šećera svesti na najmanju moguću mjeru jer ljudski organizam nikako nije stvoren, a ni prilagođen ogromnim količinma saharoze koje se svakodnevno konzumiraju.

Zanimljiva je činjenica da je upravo rafinirani šećer pretvorio streptokok u jedini štetan organizam u usnoj šupljini. Naime, smatra se da je ova vrsta bakterije u davnoj prošlosti bila dobra i prijateljski naklonjena ljudima. No kako je čovjek počeo koristiti rafinirani šećer, streptokok se pretvorio u štetnu bakteriju. Naime, pod utjecajem rafiniranog šećera i zbog svog probavnog sustava ova bakterija je počela pretvarati šećer u kiselinu. Upravo je ta kiselina odgovorna za kvarenje zubi i stvaranje karijesa.

UTJECAJ ŠEĆERA NA ZDRAVLJE

Direktna posljedica konzumiranja šećera je hipoglikemija, odnosno niska razina šećera u krvi. Ljudi koji pate od ove bolesti osjećaju pad energije oko deset ujutro i tri poslijepodne i žele uzeti nešto što će im podignuti energiju jer u suprotnom konstantno osjećaju umor, iritabilni su, imaju stalnu želju za slatkim, gube koncentraciju, imaju niski tlak itd.

Da bi osoba kompenzirala ovakva stanja, ’neophodna’ joj je sljedeća doza šećera i tako u krug. Nakon određenog vremena gušterača zbog velikih napora kojima je izložena počinje smanjeno funkcionirati i ne može više izlučivati inzulin, što uzrokuje visoku razinu šećera u krvi i nastaje dijabetes.

Smeđi šećer, unatoč tome što sadrži nešto minerala, u organizmu se probavlja isto kao i bijeli šećer
Konzumiranje šećera donosi puno opasnosti za ljudsko zdravlje, slab imunitet i uzrokuje različite bolesti. Usprkos tome, mnogi i dalje ne povezuju svoje stanje sa konzumiranjem šećera zato što ne uočavaju uzročno-posljedičnu vezu između onog što jedu i kako se osjećaju, kaže Jadranka Boban-Pejić, prvo ime prirodne kuhinje u Hrvatskoj i voditeljica edukacijskog centra Makronova.

Svakodnevno konzumiranje rafiniranih namirnica i šećera utječe i na funkcije mozga, jer uništava korisnu bakteriju u crijevima koja sudjeluje u sintetiziranju kompleksa B vitamina, neophodnog za funkcioniranje mozga. To vas, između ostalog, čini pospanima te smanjuje sposobnost koncentracije i memoriranja podataka.

Kada prestane jesti bijeli šećer i namirnice koje ga sadrže, postoji mogućnost da osoba tri dana do tri tjedna osjeća jaku želju za slatkim, umor, depresiju, promjene raspoloženja i glavobolju. No, isplati se, jer izbacivanje šećera iz prehrane donosi dugoročne pozitivne posljedice za zdravlje, ističe Boban-Pejić.

MED I SMEĐI ŠEĆER NISU DOBRA ZAMJENA

Šećer je bio tisuću godina nepoznat čovječanstvu - ljudi su se razvijali i živjeli bez njega. Ne spominje ga nijedna od starih knjiga (Kuran, Novi zavjet, I Ching, Knjiga interne medicine Žutog cara itd.). U prošlosti je šećer bio neuobičajeni luksuz, uvezen izdaleka i vrlo skup.

Mnogi, nakon što spoznaju štetnost šećera, posegnu za medom. Iako sadrži neke minerale u tragovima, način na koji med prolazi kroz organizam ne razlikuje se puno od načina na koji prolazi bijeli šećer. Stoga ga je bolje koristiti samo povremeno i čuvati kao jedno od pomoćnih sredstava iz domaće, prirodne ljekarne.

Industrija se brzo prilagođava, pa se danas na tržištu može naći mnoštvo proizvoda na kojima je istaknuto da su bez šećera. Nažalost, to vrlo često znači da ti proizvodi sadrže umjetne zaslađivače koji su kemijskog porijekla i organizam ih ne prepoznaje kao hranu te ima teškoće koje mogu dovesti do metaboličke neravnoteže. Među umjetnim zaslađivačima nalaze se saharin, aspartam, sorbitol – izbjegavajte ih!

Što onda preostaje? Smeđi šećer, reći će mnogi. No ni on nije pravo rješenje. Smeđi šećer, unatoč tome što sadrži nešto minerala, u organizmu se probavlja isto kao i bijeli šećer, odnosno monosaharid koji preskače procese probave i direktno ulazi u krv te tako također negativno utječe na kontrolu razine šećera (glukoze) u krvi. I ovaj šećer trebalo bi koristiti samo povremeno ili u prijelaznom periodu kada mijenjate svoju prehranu nabolje. No, smeđi šećer vas neće riješiti ovisnosti o šećeru - samo ste jednu ‘drogu’ zamijenili drugom.

IZABERITE ZDRAVE ZASLAĐIVAČE

Koje je onda rješenje, znači li to da biste se trebali odreći omiljenih kolača i drugih slastica u kojima naročito uživate u ovo vrijeme blagdana? Nasreću ne. Naprotiv, već ovoga Božića možete napraviti omiljene slastice koje neće škoditi vašem zdravlju.

Prestati jesti šećer ne znači ne jesti slatko uopće. I kod nas se mogu naći kvalitetni deserti i slatkiši sa zaslađivačima od žitarica - ječmeni, rižin, kukuruzni, proseni slad, samo su neke vrste, kaže Boban-Pejić. Ovi zaslađivači izgledom podsjećaju na med, ali su blažeg okusa i, za razliku od meda, sadrže složene šećere (polisaharide). Prave se od proklijalih žitarica i sadrže maltozu (šećer iz žitarica) i vitamin B. Primjena im je zaista široka, a mogu se nabaviti u trgovinama prirodne hrane.

Glavni izvor kvalitetnog slatkog trebale bi biti žitarice, korjenasto povrće, voće te njihovi proizvodi. Također kvalitetna, raznolika prehrana s cjelovitim namirnicama, različite tehnike pripreme i načina začinjavanja te puno zelenog lisnatog povrća svakako mogu pomoći smanjenju želje za šećerom.
 

 

preuzeto sa

portal.poliklinikazdravlje,com

Članovi

Baner
Baner

Prijatelji

Baner
Baner