Zdravstveni rizici i najčešće bolesti
utorak, 06 april 2010 06:38
preuzeto sa CARDIO.NET ZDRAVLJE
BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILAGotovo svaka druga smrt je od moždanog udara (cerebrovaskularnog inzulta) ili srčanih bolesti (kardiovaskularnih bolesti).
Svaki drugi pacijent u ordinacijama opšte medicine ima povišeni krvni pritisak, a većina pacijenata s povišenim krvnim pritiskom se ne pridržava medicinskih uputa i trajno sebi nanosi štetu. Takođe, sve je mlađa dobna granica pojavljivanja infarkta miokarda kod muškaraca, od 40 godina na dalje.
Svaki muškarac od 40g. a žene od 45g. treba posebno brinuti o svim faktorima rizika za prevenciju bolesti srca i krvnih žila.
Prevencija od bolesti srca i krvnih žila uključuje vođenje "zdravog života" kako bi se sačuvalo zdravlje.
Glavni faktori rizika su:
- Povišeni krvni pritisak.
- Povišeni holesterol u krvi.
- Povišeni šećer u krvi.
- Prekomerna telesna težina.
- Pušenje.
- Fizička neaktivnost.
- Stres.
- Oscilacije ili trajno povišen krvni pritisak.
- Glavobolje.
- Napetost i osečaj šuma u glavi.
- Nelagoda ili bol oko srca, koja se može širiti prema vratu i bradi.
- Bol u "kašičici" (dio trbuha u području spajanja rebrenih lukova).
- Bol koja se javlja u mirovanju ili naporu.
- Preskakanje srca.
- Osjećaj zamora kod manjeg fizičkog napora.
- Omaglice.
- Vrtoglavice.
- Gubitak ravnoteže.
- Iznenadna slabost ili smanjena pokretljivost ruke ili noge.
- Smetnje u govoru.
- Kontrola lipida u krvi, posebno holesterola jednom godišnje.
- Slediti uputstva lekara o dijeti i terapiji.
- Kontrola krvnog pritiska koji ne sme biti veći od 140/90 mmHg, a kod bolesnika od šećerne bolesti od 130/80mmHg. Krvni pritisak treba kontroliati bar jednom godišnje, a svaka oscilacija pritiska traži lekarski pregled i pomno praćenje. Nijedno povišenje pritiska nije bezopasno i ima trajne i teške posledice za srce, mozak, bubrege, oči i sve krvne žile.
- Prestanak pušenja - nikotin je mnogostruko dokazani "ubojica", toksin koji na mnogim razinama metabolizma utječe na razvoj bolesti srca i krvnih žila. Prestanak pušenja značajno smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila kao i plućnih bolesti, te poboljšava ukupno zdravlje čovjeka.
- Redovna fizička aktivnost - 4-5 puta nedeljno brzog hoda oko 1 sat je najbolja prevencija za bolesti srca i krvnih žila, s pozitivnim uticajem na kardio-respiratorni kapacitet, na povišeni krvni pritisak, lipide i šećer u krvi, ukupnu mišično-skeletnu kondiciju i smanjenje stresa. Hodanje, trčanje, plivanje i voženje bicikla su jedine prave aerobne vežbe koje stvarno unapređuju kardiovaskularni kapacitet.
- Pravilna ishrana - po modelu dalmatinske kuhinje s malo životinjskih masnoća, mnogo povrća i voća je važan faktor prevencije.
- Pijenje oko 2 lit vode.
- Održavanje optimalne telesne težine - grubi izračun optimalne telesne težine je visina tela umanjena za 100. Normalna telesna težina je važan faktor u prevenciji bolesti srca i krvnih žila, ali i degenerativnih bolesti mišično-skeletnog sastava (artroza).
Preporuke za rano otkrivanje raka kod asimptomatskih ljudi uključuju periodične i sistematske preglede, kao i samopreglede svake osobe.
Upozoravajući simptomi:
- Pojava izraslina ili čvorova na telu.
- Kvržica ili sekrecija iz dojke, rast jedne od dojki.
- Rast trbuha.
- Koža - ranice (erozije) koje krvare i ne zarastaju, promjena oblika ili boje mladeža, ljuštenje, svrbež mladeža ili pojava novih mladeža.
- Krv u ispljuvku, u mokraći ili stolici, kao katran tamna stolica, neredovna vaginalna krvarenja i sukrvavi iscedak.
- Stolica: izmjenični zatvori i proljevi, stolica tvrda i tanka kao "olovka".
- Rast trbuha, napetost i mukla bol u trbuhu.
- Bolovi u vratu, u grudnom košu ili u drugim delovima tela.
- Nejasne temperature, ćesti bronhitisi i ponavljajuće upale pluća.
- Gubitak apetita, gađenje na hranu, dugotrajna nadutost, teškoće u gutanju.
- Promuklost i teškoće kod govora, stalni kašalj,
- Iznenadni i veliki gubitak na težini.
- Izraženi umor i malaksalost.
- U dobi između 20 i 40 godina preporučaju se periodični pregledi.
- U dobi iznad 40 godina takvi pregledi se trebaju obavljati jednom godišnje.
U dobi od 20-39. godina lekarski pregled dojke se treba obavljati svake tri godine, a samopregled dojki jednom mesečno.
U dobi iznad 40 godina lekarski pregled dojke, ultrazvuk i mamografija se trebaju obavljati jednom godišnje, a samopregled dojki jednom mesečno.
Pluća i bronhi Rak pluća je najčešći rak u muškaraca.
U sistematskim pregledima se preporučuje rentgen pluća, svakih nekoliko godina. Trajni kašalj, sukrvavi ispljuvak, nejasne temperature, ponavljajući bronhitisi ili upale pluča traže pregled lekara.
Debelo crijevo i želudac Rak debelog crijeva je na 2. mjestu po učestalosti i smrtnosti, a češći je kod muškaraca.
U dobi iznad 50g. za oba spola se preporučuje jedan od ovih pristupa:
- Uvijek digitorektalni pregled kod sistematskih i svih pregleda kolona. Testiranje okultnog fekalnog krvarenja (krv u stolici) jednom godišnje i fleksibilna sigmoidoskopija svakih pet godina.
- Kolonoskopija ili irigografija s dvostrukim kontrastom, poslije normalnog nalaza svakih deset godina. Za osobe visokog rizika (polipi crijeva, ulcerozni kolitis) potrebno je dogovoriti posebne termine ranog otkrivanja.
Rak prostate je na 4.mjestu po pojavnosti i mortalitetu.
Digitorektalni pregled i određivanje prostatičnog serumskog antigena (PSA) treba obavljati jednom godišnje u dobi iznad 45 godina starosti, te kod mlađih osoba visokog rizika (porodično pojavljivanje raka).
Maternica i jajnici
- Redoviti ginekološki pregledi su najvažnija metoda prevencije.
- Vrat maternice - uzimanje brisa po Papa Nicolau (PAPA test) i ginekološki pregled za sve žene koje su seksualno aktivne i za starije od 18 godina jednom godišnje.
- Tijelo maternice - kod žena visokog rizika uzimanje uzoraka endometrija (sluznice maternice) za histološku analizu na početku menopauze, a zatim u dogovoru s liječnikom. Redoviti vaginalni CD UZV (Colordoppler ultrazvuk) pregledi.
- Pregledi s vaginalnim CD UZV je jedina pouzdana metoda za rano otkrivanje raka jajnika.
- Kod pojave ranica (erozija) kože koje ne zarastaju treba obavezno posjetiti liječnika.
- Osobe s mnogo madeža trebaju redovite preglede, jer raste pojavnost melanoma kože, a sve takve osobe moraju izbjegavati sunčanje. Svaka promjena u obliku i boji madeža, ljuštenje ili krvarenje traži pregled liječnika, po mogućnosti s ELM mikroskopskom dermoskopijom. Također, svaka osoba bi trebala naučiti na koje moguće promjene treba obratiti pažnju kod samopregleda madeža.
To je jedna od najčešćih endokrinoloških bolesti kod žena koja često nije prepoznata.
-
Simptomi:
- Neuredna menstrualna krvarenja.
- Neplodnost.
- Pojačana dlakavost lica (hirzutizam).
- Opadanje kose.
- Akne.
- Pretilost.
- Povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti.
SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI (STD-SEXUALLY TRANSMITTED Diseases)
Imaju veliki značaj radi visoke stope zaraženosti seksualno aktivne mlađe generacije, kod studenata je čak do 60-70% zaraženosti humanim papiloma virusom (HPV).
Najvažniji uzročnici spolno prenosivih bolesti su: Chlamydia trachomatis, HPV (Humani papilloma virus), Herpes virus, Candida albicans, Trichomonas vaginalis, Mycoplasma hominis i HIV.
Posljedice spolno prenosivih bolesti:
- HPV - humani papilloma virus je povezan s premalignim (CIN) i malignim promjenama vrata maternice (karcinom cerviksa). Ovaj maligni tumor je prošle godine proglašen spolno prenosivom bolešću.
- Spolno prenosive bolesti su povezane s nejasnim i dugotrajnim zdjeličnim upalama kod oba spola, kroničnim upalama maternice, jajovoda, jajnika i posljedičnom izvanmaterničnom trudnoćom, izazivanjem upale u novorođenčeta, komplikacijama u trudnoći, kroničnim upalama mokračnih vodova (s negativnim urinokulturama) kod oba spola, s prostatitisima i s neplodnošču kod muškaraca i žena.
DEGENERATIVNE BOLESTI MIŠIČNO-SKELETNOG SUSTAVA
Degenerativne bolesti zglobova se javlaju kao morfološke promjene zglobova u 50% osoba iznad 40 godina iako osoba u to vrijeme još nema simptome.
Bolest traje dugo bez nekih alarmantnih simptoma, tj. bolest nastupa postepeno s dugogodišnjom latentnom fazom dok ne pređe u manifestnu bolest s vrlo izraženim smetnjama.
U zglobnoj čahuri nalazi se hijalina hrskavica koja iako debela tek nekoliko milimetara, može podnositi opterečenja koja su nekoliko puta veća od same tjelesne težine. Medjutim tijekom godina, starenjem te nepravilniom i prevelikim opterećenjem zglobova dolazi do trošenja hrskavice.
Artroze nastaju radi:
- Nepravilnog držanja i opterečenja zglobova.
- Sedentarnog načina života.
- Specifičnog položaja tijela kod nekih zanimanja (vozači, profesije koje dugo rade na računalima, fizički radnici i slično).
- Viška kilograma.
- Bol, ograničena pokretljivost.
- Deformacija zgloba.
- Hipotrofija mišića (smanjena mišićna masa).
- Krepitacije (škripanje) u zglobu pri kretnjama.
Sa starenjem se razvijaju različiti neugodni simptomi koje neliječeni dovode do teških invaliditeta:
- Vratna kralježnica: simptomi - bol i napetost u vratu, glavobolje, nagli pad s ili bez gubitka svijesti, poremećaji ravnoteže i nestabilnost, smanjenje vidnog polja, šum u ušima, mučnina i povraćanje, gubitak sluha, trnci i slabost mišića u ekstremitetima.
- Lumbalna (slabinska kralježnica): simptomi - jaka bol, zakočenost, teškoće kod hodanja, trnci, ispadi osjeta, slabost muskulature nogu i poremećaji kod hodanja.
- Promjene u koljenima i kukovima dovode do progresivne boli, ukočenosti i teškoća kod kretanja, sve do teškog invaliditeta.
- Smanjivanje tjelesne težine, korekciju biomehaničkih uvjeta opterećenja zgloba (ortopedski ulošci).
- Primjena fizikalne terapije - statičke, dinamičke, rasteretne vježbe, elektrostimulacija mišića, osobito m.kvadricepsa. Redovno individualno ciljano vježbanje kod kuće uz periodične kontrole fizioterapeuta.
S dobi nastaje gubitak koštanog tkiva, osobito nakon 50 godine, posebno kod žena.
Preporučuju se denzimetrijske kontrole kosti svake 2 godine i terapija prema uputi liječnika.
Fizička aktivnost je također bitan faktor za oporavak i prevenciju osteoporoze..
BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA
Kronični bronhitis i astma su najčešće bolesti dišnog sustava, koje neliječene dovode do velikih ograničenja ukupne životne i radne sposobnsot osobe kao i moguće smrti.
Ove bolesti zahtjevaju stalni liječnički nadzor i terapiju prema tijeku bolesti, uz aktivno sudjelovanje pacijenta u provođenju terapije i prevenciji pogoršanja bolesti.
