Za posao menadžera treba založiti glavu, srce i kralježnicu

Osim poznatog stresa, jednog od glavnih rizika menadžerskog posla, i rizika od srčanih bolesti osamljenost kao posljedica predugog zadržavanja na poslu novi je problem. Američki znanstvenici dokazali su da kronično osamljene osobe češće obolijevaju od infekcija, visokoga krvnog tlaka, nesanice, artritisa...

Dan vam je počeo odlično. Budilica koju ste sinoć navili budi vas melodijom omiljene pjesme. Obavili ste sve kućne rituale i sitne radosti i sjedate u automobil. Pjesma s radija tjera vas u nove radne izazove. Na radnome mjestu dočekuje vas miris prve kave i neobvezne teme s kolegama. No činjenica da je petak i da treba odraditi još samo tih osam sati do vikenda ne veseli vas previše. Iza lažnog osmijeha koji svakodnevno šaljete kolegama krije se nagomilan umor. Jedva čekate da se zavalite u krevet i prespavate vikend. Je li vam poznat takav scenarij? Ako ste se prepoznali u ovih nekoliko rečenica, vrlo vjerojatno patite od kronične osamljenosti, bolesti koje liječnici svrstavaju u skupinu bolesti novog doba. Za razliku od klasične osamljenosti, koja se javlja nakon gubitka voljene osobe i traje neko vrijeme, kronična je ozbiljno stanje koje može ugroziti fizičko zdravlje i kvalitetu življenja. Od nje sve češće obolijevaju ljudi mlađe životne dobi. Posljedice mogu biti pogubne. Naime, američki znanstvenici istražili su i dokazali da kronično osamljene osobe češće od onih koje ne pate od tog poremećaja obolijevaju od infekcija, visokoga krvnog tlaka, nesanice, artritisa, Alzheimerove bolesti i raka. Sindrom kronične osamljenosti samo je jedna od mnogih bolesti novog doba koje posebno pogađaju menadžersku populaciju. Riječ je o bolestima koje su prije desetak godina bile nezamislive, ali svakodnevna utrka s vremenom sve češće vodi k nagomilanu stresu, kroničnoj osamljenosti, umoru, depresiji, poremećajima prehrane i mnogim drugim, najčešće psihičkim, poremećajima.

'Pucanje' na poslu
Gledajući općenito, doprinos nove tehnologije razvoju čovječanstva neprocjenjiv je. No koliko god tehnologija pomogla čovječanstvu u cjelini, pojedincu donosi mnoge probleme, i fizičke i psihičke. Sve počinje od stresa. Još je prije deset godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) stres na radnome mjestu proglasila svjetskom epidemijom; otada se broj oboljelih još povećao. Posljedice stresa i previše posla mogu utjecati na zdravlje, stoga ne treba podcjenjivati upozorenja koja nam šalje organizam. Zbog previše posla može pasti imunitet, a stres na poslu povezan je i s pojavom migrena, probavnih problema, bolesti kože, visokim krvnim tlakom i srčanim bolestima. Odgovor na nagomilani stres na poslu jest 'burnout', odnosno 'pucanje'. To je stanje potpune emocionalne iscrpljenosti zbog pretjeranog a uzaludnog zalaganja na poslu. Kad se nagomila, stres na sebe privlači i mnoge druge bolesti. Čovjek se osjeća kronično umorno ili iscrpljeno, osamljeno, pati od nesanice ili pak velike potrebe za snom, može izgubiti tek i želju za životnim radostima. Na stres se također lijepe opasniji psihički poremećaji poput depresije, anksioznosti, napada plača i panike, opsjednutosti i raznih fobija.

Opsjednuti prehranom
Ortoreksija, odnosno bolest globalizacije, kao što je nazivaju u medicinskim krugovima, još je jedna bolest novog doba. Riječ je o poremećaju ishrane. Poput anoreksije i bulimije, i ortoreksija se ubraja u poremećaje prehrane, ali razlika je u tome što je kod prva dva poremećaja opsesivna briga usmjerena na količinu konzumirane hrane, a kod ortoreksije na kvalitetu. O čemu je riječ? Svjedoci smo sve većeg utjecaja 'zdravog' lobija, odnosno proizvođača zdrava hrane, koji su od pojedinaca stvorili manijakalne pobornike zdrave prehrane. Pod njihovim utjecajem ortoreksičari kupuju isključivo u prodavaonicama zdrave hrane, razumiju se u deklaracije na proizvodima bolje od liječnika, biologa i stručnjaka. Početno pretjerivanje obično počinje izbacivanjem nezdrave hrane poput grickalica, slatkiša i gaziranih pića, što bi bilo dobro da se ne nastave izbacivati cijele skupine namirnica. Hrana postaje opsesija pojedinca i neprestano se traži zdravija hrana. U psihičkom se smislu javlja osjećaj superiornosti nad ljudima koji se 'nezdravo' hrane. Nakon psihičkih poremećaja javljaju se i prvi zdravstveni problemi: manjak vitamina i minerala, oslabljena građa kostiju, probavne teškoće... Broj osoba koje pate od tog poremećaja stalno raste. Iako se do prije nekoliko godina smatrao blagim pretjerivanjem, danas je postao ozbiljan problem poput anoreksije i bulimije. Europsko vijeće za informiranje o hrani (EUFIC) zato upozorava da pretjerana briga za zdravu prehranu može prouzročiti ozbiljne psihičke poremećaje.

Od čega najčešće obolijevaju mendžeri
Previše posla i previše sjedenja

• stres
- osamljenost
- depresija
- nesanica
- poremećaj prehrane
- fobije
• kompjutorske bolesti
- bolesti vrata i kralježnice
- sindrom karpalnoga kanala
• koronarne bolesti
- visok tlak
- začepljenje krvnih žila
- moždani udar ž

Sindrom prenaprezanja
Uz psihičke probleme sve je više fizičkih oštećenja. Svi koji na svom poslu dugo provode uz računalo podložni su ozljedama kralježnice i ruku. To mogu biti vrlo ozbiljna i bolna stanja koje je mnogo lakše spriječiti nego liječiti i koja se događaju mlade, pretežno zdrave osobama, prouzrokujući onesposobljavanje funkcija važnih za svakodnevni život. Statistike pokazuju da su od svih ozljeda na radu 62 posto one nastale zbog stalnih i opetpvanih opterećenja, od čega je 7,5 posto vezano uz tipkanje, micanje miša i slične aktivnosti. Prvi simptomi bolesti najčešće se očituju kao bolovi i ukočenost vrata i ramena, napetost u glavi i vratu, bolovi i trnci u rukama, bol u leđima i nogama. Kao posljedica opteovanih pokreta, prisilnog položaja i primjene sile nastaje sindrom prenaprezanja. Sindrom prenaprezanja prouzročen radom na računalu naziva se i kumulativna bolest (eng. repetitive strain injury). Najčešći oblik u radu na tipkovnici i mišem jest sindrom karpalnoga kanala ili tzv. kompjutorska šaka. Ako izloženost traumama potraje dulje, nastaju prvi simptomi zamora, a poslije i upalne promjene zbog prenaprezanja. Oštećenja mogu biti izazvana i dugotrajnim pritiskom, posebno u ručnom zglobu, živčanih i vaskularnih struktura zbog nepravilnog držanja miša. Česte su ozljede i zbog nepravilne tehnike tipkanja, odnosno ako pozicija tijela, vrata i glave nije prilagođena u odnosu na radnu površinu. Nedostatak odmora tijekom rada, loša organizacija rada, hladnoća, nagli rotacijski pokreti, vibracije i psihičko opterećenje poslom pogoduju nastanku bolesti.

Piše: Ova adresa el. pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli

preuzeto od "LIDER PRESS"